preskoči na sadržaj

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci

O knjižnici

Povijest gimnazijske knjižnice

 

     „U nastojanjima da se ostvari što bolji učenički uspjeh u nauku pokušavalo se otvoriti školsku knjižnicu koja je prvo trebala služiti nastavnicima. Za to su bila potrebna dodatna novčana sredstva što je bilo teško ishoditi. Tako je 1822. godine bilo odobreno stvaranje školske knjižnice, no do njezina ostvarenja došlo je, zbog pomanjkanja novca, tek 1827. Od tada je Gimnazija svake godine dobivala paušal od 20 forinti godišnje.“

     Za navedeni iznos se nabavila novija znanstvena literatura. Mnogobrojna darivanja su učinila da je fond lagano rastao, a već 1829. godine imala je 198 knjiga što je bilo nadaleko poznato, pa su nastavnici slali na posudbu knjige i u druge gimnazije. Za prve donacije knjižnica je zahvalna pukovniku Schmitu koji joj je prepustio literaturu za vojno obrazovanje. Daljnja darivanja su dolazila od umirovljenog profesora Josipa Braunschmita (1858.-1929.), od vinkovačkog župnika dr. Julija Libalda, od dr. Ilije Abjanića (1868.-1946.) i od univerzitetskog profesora Antuna Vrgoča (1881.-1851.)

     Baza za učeničku knjižnicu stvorena je 1829. godine dodjelom većeg novčanog iznosa Gimnaziji. Nabavljeno 160 djela latinskih i grčkih autora. Učenička knjižnica je 1873. godine imala 1200 knjiga. Nadalje je knjižnica pribavljala filozofsku i filološku literaturu kao i znanstveno-naučna djela.

     Utjecaj austrijskog školstva bio je vidljiv po tome što se uglavnom nabavljala literatura njemačkog govornog područja. Za učenike je pribavljena osobito važna literatura za mlade, a težište nabavki kod periodika za nastavničku knjižnicu bilo je na pedagogijskom i literarnoznanstvenim stručnim časopisima, te se mogu prije svega istaknuti objavljena djela Bečkog prirodno-znanstvenog društva i Austrijske akademije znanosti u Beču.

     U inventarnom popisu knjižnice iz 1873. godine nalazi se po prvi put jedna hrvatska knjiga, „Domorodne poviesti“ Dragojle Jarnovićeve među novonabavljenim knjigama, koja se nažalost nije uspjela sačuvati do danas. Uslijedila su djela znamenitih, za kulturnu povijest Hrvatske, značajnih osoba: Ljudevit Vukotinović Farkaš, Ivan Trnski, Janko Jurković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Mirko Bogović, Petar Njegoš Petrović i Ivan Mažuranić. Nabavka iz tekućeg državnog prihoda i donacije privatnih osoba nadopunila su darivanja Jugoslavenskog ministarstva za obrazovanje i knjižare Kremer iz Vinkovaca. Sustavno su nabavljana djela različitih zagrebačkih udruga, tako npr. hrvatskog kulturnog udruženja (Matica hrvatska), Društva sv. Jeronima, Srpske književne zadruge i Društva hrvatskih književnika, a osim knjiga donirani su i časopisi, kalendari i almanasi.

     Za vrijime I. svjetskog rata su u Gimnaziji smješteni vojnici, a iz knjižnice su nestali veći kompleksi fondova, dok su drugi oštećeni ili uništeni. Odlukom ministarstva obrazovanja iz Beograda škola je 1925. godine dobila ime Državna realna gimnazija. Godine 1930. je ukinut državni doprinos i fond knjižnice se više nije mogao kontinuirano nadopunjavati. Nastavnička knjižnica je u tom trenutku brojala 8693 sveska, a učenička 3020 svezaka. Knjige su bile uskladištene u lošim uvjetima te ih se puno moralo otpisati zbog nastalih oštećenja. Nastavni program je izgubio svoje klasično humanističko obilježje.

     Ta organizacijska promjena ostavila je posljedice i na profil književnog fonda knjižnice. Velike gubitke je knjižnica pretrpjela u II. svjetskom ratu kada je Gimnazija bila gotovo posve razorena. Veliki dio prijeratnog fonda se izgubio. Krajem rata škola je preimenovana u Gimnazija Vinkovci. Odlukom općine Vinkovci, konačno je 1966. dobila današnje ime.  Time je počašćen Matija Antun Reljković (1732.-1798.), značajni hrvatski pisac, koji je od 1776. živio u Vinkovcima i čiji je sin bio jedan od prvih profesora vinkovačke gimnazije. Vjerojatno je Josip Stjepan Reljković (1754.-1801.) i poklonio školi manusktipt najznačajnijeg djela svoga oca. Školska knjižnica je i nadalje podizala svoj fond u skladu s nastavnim planom, koji je ipak isključivao, po mjeri tadašnjih političkih prilika u Jugoslaviji, područja hrvatske kulture. Raritetna zbirka je iz istog razloga pala u zaborav, nepropisno uskladištena, s velikim oštećenjima i devastirana. Oštećenja je pretrpjela i 90-ih godina 20. st, kada je bila žrtvom domovinskoga rata i gubici su bili ponovno veliki.



Napredno pretraživanje
Traži
 

 
Novosti i press kutak :: Novosti :: Vijesti
21.12.2018. 12:24
Potpisan Sporazum o suradnji između CARNET-a i Inovacijskog centra Nikola Tesla
U četvrtak, 20. prosinca 2018. godine potpisan je Sporazum o suradnji između CARNET-a i Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT).  

07.12.2018. 15:30
Održan Strateški forum o digitalnom sazrijevanju škola
U organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održan je Strateški forum pod nazivom "Digitalno sazrijevanje škola". Na Forumu su uz pomoćnicu ministrice znanosti i obrazovanja, prof. Lidiju Kralj sudjelovali i Ádám Horváth iz mađarskog Centra za digitalnu pedagogiju i metodologiju i Borut Čampelj iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta u Sloveniji.

04.12.2018. 09:01
Najava: Strateški forum "Digitalno sazrijevanje škola"
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja organizira Strateški forum pod nazivom "Digitalno sazrijevanje škola", koji će se održati u srijedu, 5. prosinca 2018. godine s početkom u 15 sati u prostorijama Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

 
 > Knjižnica  > O knjižnici
CMS za škole logo
Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci / Trg bana Josipa Šokčevića br. 1, HR-32100 Vinkovci / www.gimnazija-mareljkovica-vk.skole.hr / ured@gimnazija-mareljkovica-vk.skole.hr
preskoči na navigaciju